Pretraži

E-kolegije
Nastavnike

Filtriraj


Akademska godina


Izbornik

Naziv kolegija
Kulturalna geografija

Vrsta studija
Preddiplomski sveučilišni
ECTS bodova
4

Jezik kolegija
Hrvatski
Kolegij vidljiv
Da

Nositelji kolegija
Ime i prezime
Lena Mirošević
Izvođači nastave
Ime i prezime
Mislav Stjepan Čagalj
Opis kolegija

Sadržaj kolegija obuhvaća upoznavanje s konceptom kulturalne geografije kroz nekoliko bitnih tema ili objekta proučavanja kulturalne geografije.
1. ključni pojmovi i procesi u kulturalnoj geografiji
2. početci kulturalne geografije temeljni pravci; tradicionalna geografija ili pejzažna škola, Carl Sauer.
Tradicionalna kulturalna geografija svoju pozornost usmjerava na teme o okolišu, pejzažu, pejzažnoj evoluciji i regionalnom pejzažu. Posebno se bavi grupama i srodnim regionalnim krajolicima.
3. ostali utjecaji kulturalne geografije; razrađuje načine na koje se sve promatrala kulturna geografija od kada su se marksističke, humanističke, feminističke i postmodernističke teorije uplele u tradicionalno djelo. Ova revizija na tradiciju pejzažne škole pridonosi daljnjem razvoju kulturne geografije što se naziva nova kulturna geografija. U novoj kulturnoj geografiji zadržan je interes za materijalni krajolik, ali predmetom istraživanja postaju i socijalne skupine. Pravac u kulturnoj geografiji koji se naziva kulturni zaokret (cultural turn) promatra se kroz četri perspektve: poststrukturalizmu, postkolonijalizmu, kulturnim studijama i postmodernizmu.
 4.-6. teme su koje se nastavljaju na prethodne sadržaje, ali za objašnjavanje tih sadržaja navode se konkretni primjeri u kojima se pročuvaju veze između krajolika, socijalnih skupina i simbola. Npr. razvoj otočnog krajolika, urbani krajolik, sveta mjesta, regionalne skupine, utjecaj globalizacije. Također, teme obrade su teorije o snazi i identitetu kao ključnim teorijama u postkolonijalnom pravcu. Predmet istraživanja kulturnih identiteta je na njihovom formiranju i reformiranju (prostorni identiteti, spolni identiteti i njhove značajke).